Zašto se ne možeš odmoriti, čak i kad ne radiš ništa?

Je li ti se dogodilo da si usred iscrpljenosti uzela pola sata, sat ili više za odmor, ali da se nakon tog vremena nisi osjećala nimalo bolje? Pitam jer sam ja definitivno imala takvih trenutaka (i cijelih razdoblja, zapravo), a i jer sam o ovakvom doživljaju u više navrata čula od žena u različitim životnim etapama.

Ako si zaposlena žena s punim rasporedom ili majka koja balansira između posla i obitelji, možda se osjećaš kao da nikada nemaš dovoljno energije za sve što je potrebno učiniti, da ti je odmor postao nedostižan.

Ironija je u tome što čak i kad pronađeš vrijeme za „ne raditi ništa“, ne osjećaš se bolje. Zašto? I što možeš učiniti da pronađeš svoj mir?

Kako kronični stres utječe na tvoje tijelo?

Zamisli situaciju - budiš se i od samog jutra u glavi nosiš dugi popis zadataka koji do kraja dana trebaš izršiti. Možda uspiješ ako se zaista dobro požuriš i jurcaš od aktivnosti do aktivnosti.

Utrka s vremenom može početi.

Možda već od početka dana počinješ osjećati angažiranost tijela - kroz brže otkucaje srca, plići dah, viši tlak, um fokusiran na sve što te čeka.

Naše tijelo ima jako pametan mehanizam koji nam za omogućava da efikasno reagiramo na zahtjeve koji su nam važni, hitni. Razvijao se kroz dugo vremena u dalekoj nam prošlosti kako bismo se čim lakše i uspješnije obranili ili pobjegli od neprijatelja. U današnjem životu ovaj se mehanizam aktivira na puno širu paletu stresnih situacija, koje tijelo prepoznaje kao prijetnju.

Kratkoročno jako koriso. Dugoročno itekako naporno, potencijalno i štetno.

Kada si pod stresom duže vrijeme, tvoje tijelo ostaje „zarobljeno“ u tom stanju visoke angžiranosti, poznate i kao stanje “borba ili bijeg” (eng. fight or flight). I onda…

• Živčani sustav ostaje preaktivan: Tvoje tijelo ostaje na oprezu, čak i kad nema stvarne opasnosti ili izvora stresa. Napeta si i tijekom slobodnog vremena za odmor.

• Male stresne situacije postaju veliki okidači: Čak i sitnice, poput propuštenog e-maila ili prometne gužve, mogu izazvati pretjeran odgovor tijela.

• Psihosomatski problemi: Glavobolje, nesanica, probavne tegobe i mišićna napetost samo su neki od simptoma koje tvoje tijelo koristi kako bi ti reklo da mu je potrebna pomoć.

Pravi odmor zahtijeva izlazak iz tog kroničnog stanja stresa i vraćanje tijela u stanje ravnoteže.

Zašto „ne raditi ništa“ ne pomaže?

Zbog iscrpljenosti normalno je da poželiš činiti nešto što traži najmanji mogući utrošak energije - leći na kauč, povući se od ljudi, zacrollati po mobitelu…

Ovo je najdostupnije i ponekad zaista dobro dođe, ali često ne pomaže smiriti živčani sustav. Dapače, može ga dodatno opteretiti jer um ostaje prepušten mislima i brigama.

Pravi odmor uključuje aktivnosti koje pomažu tvom tijelu da se osjeća sigurno. Neke od njih predlažem ti u nastavku.

5 ideja za pronalaženje odmora i unutarnjeg mira

Opuštajući pokret

Nježne aktivnosti poput joge, šetnje ili istezanja pomažu tijelu otpustiti napetost, mnogo efikasnije od mirovanja. Već 10 minuta dnevno može učiniti čuda.

Svjesno disanje

Duboko disanje smiruje živčani sustav, šalje mu poruku da je sve u redu. Pogotovo ako produžiš izdah.

Isprobaj ovo: Izbroji koliko sekundi ti traje udah i učini da ti izdah traje barem 2 sekunde duže, možda i više. Diši tako 3-5 minuta, brojeći trajanje svakog daha.

Aktivan mentalni odmor

Aktivnosti poput vođenja dnevnika, crtanja ili vrtlarenja angažiraju tvoj um i pomažu mu da se smiri. Čak i kratka šetnja u prirodi u kojoj primjećuješ boje i oblike može pomoći da se oslobodiš težine misli.

Mali trenutci mira kroz dan

Ne moraš čekati vikend za opuštanje, već svjesno kroz dan uključi male aktivnosti za koje po iskustvu znaš da te umiruju. Mali rituali mogu biti šalica kave u tišini, pogled u daljinu ili kratko istezanje za radnim stolom.

Povezivanje s tijelom

Često ignoriramo signale koje nam tijelo šalje. Pitaj se: Gdje osjećam napetost? Što mi može pomoći da se opustim upravo sada? Mala svjesnost može učiniti veliku razliku, pogotovo ako odgovoriš na nju pokretom.

Prvi korak prema miru

Odmor nije luksuz i nešto što moraš zaslužiti iscrpljivanjem, već nužnost za zdrav, produktivan i ispunjen život. Počni malim koracima. Odaberi jedan savjet s ovog popisa i provedi ga u djelo unutar 5-10 minuta dnevno.

Ako osjetiš da bi ti dobro došla podrška, odaberi program 15 minuta za tvoj mir u kojem te vodim kroz kratke dnevne prakse koje angažiraju i umiruju tijelo i um. Utemeljene u jogi, somatskim praksama i psihologiji, ove aktivnosti koje traže mali komadić tvog vremena stvorit će trenutke mira i zadovoljstva koji će se preliti na ostatak tvog života.

Dugoročne koristi pravog odmora

Pokušaj se sjetiti vremena kad je bilo lakše. Odrasli život donio je mnoge nove odgovornosti koje neće nestati, ali dosljednim vraćanjem sebi možeš povećati svoj kapacitet za mirnije suočavanje sa svim izazovima koje on donosi.

Ako počneš češće odgovarati na svoje potrebe, s vremenom možeš…

… osjećati manje fizičkih tegoba poput glavobolja i napetosti mišića

… poboljšati koncentraciju i donošenje odluka na radnom mjestu

…postojati s većim osjećajem mira, čak i u kaotičnim trenucima

… imati više energije za ljude i aktivnosti koje voliš.

Zaslužuješ mir i odmor – već danas napravi prvi korak. Za koji si se odlučila?